svemirska letjelica, letjelica namijenjena letu izvan Zemljine atmosfere, tj. u Zemljinoj orbiti, Sunčevu sustavu ili dalje u svemiru; automatska letjelica bez posade, namijenjena obavljanju znanstvenih, istraživačkih i drugih zadaća u svemiru. To su umjetni sateliti, koji se gibaju u orbiti oko Zemlje ili drugih svemirskih tijela, te međuplanetarne letjelice, koje se gibaju stazom putanjom među udaljenijim svemirskim tijelima (planeti, mjeseci, planetoidi i kometi). Potonje su namijenjene istraživanjima koja se provode daljinski, iz orbite, ili izravno, spuštajući se u atmosferu ili na tlo istraživanoga tijela. Dovođenje automatskih letjelica u Zemljinu orbitu ili željenu putanju, tj. postizanje kozmičke brzine, provodi se raketom-nosačem, tj. jednokratno upotrebljivim raketnim pogonom, ili raketoplanom. Kraći boravak ljudi u svemiru omogućuju svemirski brodovi, kakvi su se rabili u prvim svemirskim misijama, dok su za dulji boravak u Zemljinoj orbiti namijenjene svemirske postaje. Spuštanje ljudi na Mjesec omogućeno je Mjesečevom letjelicom. (→ astronautika)
Usporedba svemirskih letjelica koje su napustile ili napuštaju Sunčev sustav
| svemirska letjelica |
godina lansiranja |
glavni ciljevi |
prelazak heliopauze |
posljednji kontakt |
| Pioneer 10 |
1972. |
Jupiter |
|
2003. |
| Pioneer 11 |
1973. |
Jupiter, Saturn |
|
1995. |
| Voyager 1 |
1977. |
Jupiter, Saturn |
2012. |
aktivna |
| Voyager 2 |
1977. |
Jupiter, Saturn, Uran, Neptun |
2018. |
aktivna |
| New Horizons |
2006. |
Pluton, Kuiperov pojas |
|
aktivna |